Među zvanicama na ovom prijemu su bili predstavnici SPC-a, Katoličke crkve, Jevrejske zajednice, franjevci, zatim predstavnici vlasti i druge ličnosti, a među njima Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić, Safet Softić, Šefik Džaferović, Munira Subašić, Amer Jerlagić, Irena Hadžiabdić, Aljoša Čampara, kao i ambasadori i diplomate.

Obraćajući se zvanicama reis Kavazović je kazao kako se vjernici danas obredima kurbana i hadža prsijećaju Ibrahima a.s. i njegove porodice, te da čine to raskošno jer je Ibrahim a.s., odnosno Abraham, otac monoteizma.

“On je u vrijeme nastanka civilizacije na kojoj se temelji današnji globalni svijet bio glas vjere, neko ko poziva na napuštanje zlatnih božanstava koja svojim rukama stvaraju. Zbog vjere, utočište je morao potražiti u pustinji Arabije. I hazreti Merjema je noseći njegovu misao bila izbjeglica. I Muhammed a.s. je bio prognan iz svog doma i tražio drugdje utočište. To je usud ne samo Božijih poslanika, nego se značajan dio naše ljudske historije odvija i u bijegovima. Ostajala je podjela na one koji su bježali zbog vjere i nade u bolje sutra i one koji su ih progonili”, kazao je ef. Kazazović.

Istakao je kako historija pamti samo ona mjesta koja su bila utočište prognanih i da je njima pripadala budućnost jer su ona nosila baklju civilizacijskog napretka. Ni danas nije drugačije.

“Zato se nadam da će duh otvorenosti i solidarnosti nadvladati u Evropi i svijetu”, rekao je.

Podsjetio je kako je između dva Bajrama boravio u SAD-u na konferenciji na kojoj su učestvovali ministri vanjskih poslova brojnih zemalja i vjerski predstavnici. Pozvao ga je američki državni sekretar, a razgovaralo se o mehanizmima zaštite vjerskih sloboda u svijetu, posebno manjinskih zajednica i zajednica koje su bile izložene masovnim zločinima. Kazao je kako je bilo potresno slušati kazivanja o stradanju muslimana u Mijanmaru, jezida i kršćana u Iraku i drugim dijelovima svijeta jer ga je podsjetilo na stradanja u BiH.

“Zagovaranje ekskluzivnih prostora s jednom vjerskom ili etničkom grupom neminovno vodi ka sukobu nad manjinama. U početku je to diskriminacija, a na kraju su mogući scenariji etničkog čišćenja gdje se pokušavaju ukloniti oni koji su drugačiji. Mi u BiH to najbolje znamo. Očekivali smo da će predizborna kampanja donijeti nove napetosti, ali nismo mogli ni slutiti koliko će daleko otići neki političari čija imena i ne želim spominjati. Ono što smo čuli, od otvorenog vrijeđanja vjerskih, ljudskih i svih drugih vrijednosti, čisti je šovinizam koji graniči sa fašizmom. Ni mrtvi nisu bili pošteđeni”, rekao je reisu-l-ulema.

Rekao je kako boli šutnja onih od kojih se očekuje da osude takve ispade i reaguju jer nas kao društvo i kao ljude postepeno navikavaju na zlo, te korak po korak normaliziraju fašističke ispade prepakovane u ruglo političkih stavova i narodne borbe za vlastiti kolektivitet.

“Predstavnici vjerskih zajednica smogli su snage da se poklone svim žrtvama. Insistiramo na istini, ne kako bismo živjeli u prošlosti, nego kako bismo izvukli pouku iz njega, ako zaboravimo žrtve, ponovo ih ubijamo. Laž je sjeme novog zločina. Oni koji negiraju zločine svjesno ih veličaju kako bi zatvorili vrata pomirenja i to trebamo prozreti”, naglasio je.

Poručio je kako Islamska zajednica u BiH razočarana nepotpisivanjem ugovora između zajednice i države jer Predsjedništvo u ovom sazivu nije cijenilo ono što su kao najbrojnija vjerska zajednica očekivali zbog opstrukcija.

“Mi smo iz ovoga naučili. Mislili smo da fer ponašanje prema drugima može zavrijediti povjerenje. Ipak, politikanstvo i manipulacija su i dalje prisutni na ovim prostorima i s tim nam valja računati. U nadi da su najteži dani za našu domovinu iza nas, da će među nama nadvladati duh Ibrahimovskog zajedništva, zahvaljujem vam na dolasku”, kazao je ef. Kavazović.